Help!
Top wrapper

Glavni izbornik
Početna stranica
Energija uz video prikaz
Energija općenito
Uvod u izvore energije
Obnovljivi izvori energije
Neobnovljivi izvori energije
Energija i ekologija
Činjenice o energiji
Korisni linkovi
Izvori energije - RSS Feed
Dodatno
Nafta - Neka pitanja
Geo. en. - Upotreba i principi
Prednosti biomase
Kako radi nukl. elektrana?
Zanimljivi linkovi
US Department of Energy
Crude Oil Price
 
 

Treća generacija nuklearnih elektrana

Monday, 30 July 2007

Treća generacija nuklearnih elektranaUgrubo se tehnički dizajn nuklearnih elektrana može podijeliti na generacije nuklearnih elektrana. Prva generacija razvijena je 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća i elektrane tog tipa više se ne koriste, to su većinom bili rani prototipovi. Nuklearne elektrane druge generacije počele su se graditi 70-tih godina dvadesetog stoljeća i velika većina današnjih nuklearnih elektrana je sagrađena na principima dizajna te druge generacije. Prvi nuklearni reaktor treće generacije sagrađen je u Japanu i pušten je u rad 1996 godine. Taj reaktor je primjer početnog dizajna treće generacije, a trenutno su u gradnji elektrane koje će zadovoljavati novi unaprijeđeni dizajn treće generacije. Taj unaprijeđeni dizajn zove se još i 3+ generacija reaktora. Prvi 3+ reaktor trebao bi biti završen i pušten u rad 2009 godine u Finskoj, na otoku Olkiluoto. U konceptualnoj fazi trenutno su dizajni nuklearnih postrojenja četvrte i pete generacije, ali njihova upotreba se ne predviđa prije 2030 godine.

Prikaz generacija nuklearnih postrojenja kroz povijest i predviđanja za budućnost
Prikaz generacija nuklearnih postrojenja kroz povijest i predviđanja za budućnost. Unaprijeđena treća generacija nuklearnih postrojenja trebala bi se koristiti za gradnju bar do 2030 godine.

Osnovna obilježja treće generacije nuklearnih elektrana su:

  • standardizirani dizajn za efikasnije licenciranje, smanjeni kapitalni troškovi i skraćeno vrijeme potrebno za izgradnju
  • jednostavniji i grublji dizajn za jednostavniju eksploataciju i veću otpornost na moguće greške
  • veća dostupnost generatora i duže vrijeme eksploatacije (postrojenja druge generacije imaju predviđeni rok upotrebe od 40 godina, a postrojenja treće generacije trebala bi trajati 60 godina)
  • smanjena vjerojatnost otapanja jezgre generatora
  • minimalni utjecaj na okoliš
  • veća iskorištenost goriva smanjuje potrebnu količinu goriva, a samim time smanjuje i količinu radioaktivnog otpada

Glavni napredak u odnosu na drugu generaciju je dodavanje tehnoloških rješenja koje doprinose pasivnoj sigurnosti postrojenja. Ta pasivna rješenja ne koriste nikakve aktivne kontrole ili intervencije operatera da bi uspješno obavila zadaću povećanja sigurnosti, nego koriste prirodne zakonitosti poput gravitacije ili otpornosti materijala na visoke temperature.

Detalje jednog od dizajna treće generacije nuklearnih elektrana pogledajte u filmiću:

 
Top ot the page!