Help!
Top wrapper

Glavni izbornik
Početna stranica
Energija uz video prikaz
Energija općenito
Uvod u izvore energije
Obnovljivi izvori energije
Neobnovljivi izvori energije
Energija i ekologija
Činjenice o energiji
Korisni linkovi
Izvori energije - RSS Feed
Dodatno
Nafta - Neka pitanja
Geo. en. - Upotreba i principi
Prednosti biomase
Kako radi nukl. elektrana?
Zanimljivi linkovi
US Department of Energy
Crude Oil Price
 
 

Kina – Hidroenergija kao pravo rješenje?

Friday, 21 March 2008
Ozbiljni ekološki problemi u Kini.
Ozbiljni ekološki problemi u Kini. Hidroenergija je moguće rješenje.

Kina je država koja trenutno ima izuzetan gospodarski rast i uvijek rastuća potreba za energijom zahtjeva konstantan razvoj izvora energije pa Kina traži alternativne izvore energije koji bi smanjili upotrebu trenutno dominantnog ugljena. Ova inicijativa nije samo rezultat povećane potražnje za energijom, nego je to i zbog sve ozbiljnijih ekoloških problema. Kina je druga po količini ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu, i neke analize pokazuju da ukoliko Kina nastavi trenutni trend već bi ove godine mogla prestići Sjedinjene Američke Država kao najvećeg zagađivača atmosfere ugljičnim dioksidom na svijetu. Uz to Kina je vodeća i po ispuštanju sumpora u atmosferu, a to rezultira kiselim kišama. Zbog globalnog zatopljenja i ogromnog zagađenja zraka Kina je praktički primorana tražiti alternative u obnovljivim izvorima energije i trenutno najveći potencijal trenutno pokazuje hidroenergija.

Kina već ima polovicu od najvećih brana na svijetu, uključujući i najveću branu nazvanu Tri klanca (Three Gorges dam) koja je najveća hidroelektrana na svijetu (2007) s procijenjenom ukupnom snagom oko 22.500 MW jednom kad bude potpuno funkcionalna. Kina dobiva oko 15% svoje električne energije iz hidroenergije i planira barem udvostručiti količinu energije dobivenu na taj način izgradnjom novih velikih hidroelektrana. Ovo se osobito odnosi na jugozapadni dio Kine jer su rijeke u tom dijelu iznimno pogodne za iskorištavanje zbog toga jer mnogo njih je i više od 2.000 metara iznad razine mora i bogate su vodom, a ukupni hidroenergetski potencijal jugozapadne Kine procjenjuje se na oko 500 GW. Kina je dobro svjesna činjenice da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije koji može koristiti unutar svojih granica u velikim razmjerima i zbog toga radi velike investicije u taj sektor. Cilj tih investicija je smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima i dominantnosti ugljena, osobito zbog vrlo negativnih posljedica koje ti izvori energije imaju na okoliš u obliku zagađenja zraka i kiselih kiša.

Povezani članci:
Energija vode - Osnove

Iskoristiv hidropotencijal Kine procjenjuje se na oko 378 GW što je ekvivalent godišnjoj proizvodnji 1,92 trilijuna kWh energije i Kina želi iskoristiti te hidroenergetske resurse, osobito jer zbog naglog ekonomskog rasta potreba za energijom konstantno raste. Velike hidroelektrane trebale bi zadovoljiti ove rastuće energetske potrebe bez dodatnog uvoza energenata u Kinu. Suo Lisheng, kineski ministar vodenih resursa rekao je na međunarodnom seminaru o hidroenergiji kako je „iskoristivi kineski hidropotencijal ekvivalentan 50,7 milijardi tona standardnog ugljena“. Glavna lokacija za iskorištavanje hidroenergije je jugozapadna Kina gdje će se prema novijim izvještajima graditi hidroelektrane na nekoliko rijeka: Nujiang, Lancang, Jinsha, Dadu, Yalong i Minjiang. Rijeka Dadu ima osobito veliki hidropotencijal tj. prema nekim istraživanjima potencijal je za 50% veći od potencijala projekta Tri klanca.

Iako sve ovo zvuči kao dobra vijest za Kinu u borbi protiv ekoloških problema, postoji mnogo ekologa i pobornika zaštite okoliša koji su zabrinuti zbog mogućih posljedica koje bi velike brane mogle imati na okoliš, a neki od njih tvrde da će te brane čak i pogoršati problem globalnog zagrijavanja.

Pozitivne i negativne strane

Tri klanca (Three Gorges dam).
Promijenjen krajolik regije oko brane Tri klanca (NASA/Goddard Space Flight Center Scientific Visualization Studio). Neki znanstvenici čak tvrde da ovaj masivni projekt mijenja i lokalnu klimu. Kliknite na sliku za punu veličinu.

Pozitivna strana izgradnje masivnih brana za hidroelektrane je svakako činjenica da će to smanjiti kinesku ovisnost o ugljenu, a uz to svakako bi se trebalo i smanjiti pritisak na skupa uvozna goriva, tj. naftu i plin. Smanjenje potražnje za naftom bi se trebalo osjetiti i na svjetskoj razini jer je jedan od razloga visoke cijene nafte i nagli kineski ekonomski rast. Kina je trenutno pod velikim financijskim i diplomatskim pritiskom zbog svoje ovisnosti o nafti i plinu pa bi nove hidroelektrane znatno smanjile tu ovisnost. Ali usprkos svemu još uvijek postoji puno negativnih strana izgradnje novih hidroelektrana.

Jedna od najvažnijih negativnih strana ovako velikih projekata je da će mnogo ljudi koji žive u jugozapadnoj Kini gdje je hidropotencijal najveći biti preseljeno i prisiljeno napustiti svoja domaćinstva jednom kad počne izgradnja neke nove velike hidroelektrane. Dobra vijest u tome je što je jugozapadna Kina slabije naseljena od nekih ostalih dijelova Kine, ali usprkos tome puno će ljudi biti prisiljeno napustiti svoje domove i mnogi od njih su zabrinuti za svoju budućnost. Na primjer, rijeka Dadu ima hidropotencijal za izgradnju 22 nove hidroelektrane u bliskoj budućnosti, a to će zahtijevati preseljenje više od 100.000 ljudi jednom kad počnu ti projekti. Neki zaštitnici okoliša i ekolozi nazivaju te masivne hidroprojekte drugom najvećom kineskom ekološkom katastrofom u povijesti, uspoređujući to s strašnom deforestacijom koja se događala u periodu između 1950 i 1990 godine. Vodeni putovi također nisu više isti kao nekad jer su ih velike hidroelektrane promijenile, a to je uništilo mnoge različite ekosustave, pa je to isto za očekivati u okolici gradnje novih velikih hidroelektrana u jugozapadnoj Kini.

Kina ima mnogo prirodnih rezervata ali ih to ne sprječava u izgradnji novih velikih hidroelektrana u tim područjima, usprkos zakonima i raznim drugim regulacijama. To se uglavnom dopušta zbog uvijek-rastuće potrebe za energijom. Ovaj problem ima i ekološki i ekonomski utjecaj jer se Kina mora odlučiti hoće li zaštititi te prirodne rezervate ili će ih pretvoriti u područja za generiranje električne energije iz energije vode.

Umjetno napravljeni tuneli i kanali su prouzročili presušivanje mnogih rijeka pa je samim time nedostatak pitke vode postao dodatni problem u mnogim dijelovima Kine. Milijuni ljudi se susreću s nedostatkom pitke vode zbog kombinacije spomenutog problema i malo kiša u zadnjih nekoliko godina. Problem s nedostatkom vode mogao bi također utjecati na trenutne projekte iskorištavanja hidroenergije jer se povećanjem efekta globalnog zatopljenja suše i nedostaci pitke vode javljaju češće nego je to bilo nekad. Na primjer, razine vode u kineskoj najdužoj rijeci Jangce su najniže u povijesti praćenja i klimatske promjene koje već sad ugrožavaju Kinu dovest će u opasnost i velike projekte izgradnje hidroelektrana. Hidroelektrana koja nema dovoljan dotok vode je beskorisna i ako se trend smanjenja dostupnosti vode nastavi to bi moglo prisiliti Kinu da se opet okrene prema ugljenu i ostalim fosilnim gorivima kao potpornim energentima ekonomskog razvoja. Nedostatak vode bi također značio da su trenutni projekti potpuni promašaj i opet bi došlo do povećanja uvoza nafte i plina i samim time bi cijene tih energenata na svjetskom tržištu snažno rasle.

Uz sve te probleme također postoji i strah da će ti projekti izgradnje velikih hidroelektrana čak i pogoršati proces globalnog zagrijavanja zbog emisija matana koji je staklenički plin nekoliko puta jači od ugljičnog dioksida zbog toga jer metan znatno efikasnije zarobljava toplinu od ugljičnog dioksida. Problem s metanom leži u tome što biljke i životinje koje trunu ispod vode u vodu ispuštaju metan i jednom kad voda prođe kroz turbine hidroelektrane taj se metan oslobađa u atmosferu. Uzevši u obzir kineski plan udvostručavanja količine energije dobivene iz hidroelektrana to bi moglo značiti znatno povećanje emisija metana, prema nekim stručnjacima za čak 8%. Da bi se spriječilo da taj metan dođe u atmosferu postoje metode koje zarobljavaju taj metan i on se kasnije također može koristiti za proizvodnju energije, ali za to treba biti poseban dizajn brana. Prema nekim procjenama 2,6 milijuna tona metana bi se moglo skupiti na branama i iskoristiti za generiranje dodatne energije. Emisije metana su osobito veliki problem u plitkim tropskim rezervoarima i srećom su kineske brane većinom dovoljno duboke i u umjerenim klimatskim pojasevima.

Znanstvenici su unatoč svemu još uvijek zabrinuti što se tiče budućih projekata. Neki ljudi, poput pisca Dai Quing-a cijelo vrijeme upozoravaju na ekološku štetu i česta klizanja tla koja su rezultat ogromne težine vode koju drži brana i velikih kolebanja razine vode koja su prouzročena najvećom branom Tri klanca i mogle bi se nastaviti i u budućnosti. S druge strane kineska vlada odbija te tvrdnje i veli da to nema nikakve veze s branama i rezervoarima i da je to posljedica ionako nestabilnog područja.

Projekt Tri klanca (Three Gorges dam project)

Kineski projekt Tri klanca je ogromna hidroelektrana u izgradnji na kineskoj najvećoj rijeci Jangce (Yangtze) s očekivanom punom snagom od 22.500 MW jednom kad bude potpuno operativna. Ovaj projekt je najveći projekt u Kini nakon Velikog kineskog zida i trebao bi biti gotov 2011 godine. Projekt Tri klanca trebao bi znatno smanjiti potrošnju ugljena, točnije za više od 30 milijuna tona godišnje i samim time će se smanjiti količina ugljičnog dioksida oslobođenog u atmosferu prilikom upotrebe ugljena.

Projekt Tri klanca (Three Gorges dam project).
Projekt Tri klanca (Three Gorges dam project- NASA). Kliknite na sliku za punu veličinu.

Ideja za izgradnju ovako velike brane imala je dvije jednostavne pretpostavke koje su trebale rezultirati iznimnim rezultatima: prvo – velika količina vode u rijeci Jangce i problemi s čestim poplavama i drugo – ogromna potreba za novim izvorom energije. Rješenje je izgledalo poprilično jednostavno – izgradnjom velike brane će se zaustaviti poplave, a skupljena voda će poslužiti za generiranje toliko potrebne električne energije. Ovo je zaista izgledalo kao savršeno rješenje za stoljećima dugi problem poplava, a dodatno bi zemlja dobila ogroman izvor ekološki prihvatljive obnovljive energije. Ova brana bila je projekt velikog ponosa za Kinu kroz dvadeseto stoljeće i novo kinesko čudo s ogromnim potencijalom, 20 puta većim od na primjer Hoover brane (Hoover dan) u SAD-u, s nevjerojatna 34 velika generatora jednom kad bude potpuno u funkciji. Službena cijena izgradnje ove hidroelektrane je oko 25 milijardi dolara, iako neke procjene govore da će iznos biti znatno veći jednom kad ova brana postane potpuno funkcionalna. Iz ekonomskog kuta gledanja sve izgleda dobro, osobito zbog devet provincija i dva grada koja se napajaju energijom sa brane, uključujući najveći grad Šangaj, a također izgleda dobro i iz ekološkog stajališta zbog znatnog smanjenja upotrebe ugljena i samim time emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Gdje je onda problem?

Problem je u tome što brana samo izgleda kao idealno rješenje, dok je u stvarnosti ova brana prouzročila mnogo problema, neke očekivane, a neke očito ne. Oko 1,5 milijuna ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove zbog izgradnje brane. Ali premještanje 1,5 milijuna ljudi nije glavni problem jer se pojavio jedan mnogo veći problem - ekološki problem. Mnogi znanstvenici su upozoravali na probleme, opisujući tu branu kao ekološku katastrofu i čak su neki članovi Komunističke partije naredili preventivne i hitne mjere za sprječavanje katastrofe. Erozija i klizanja tla na strmim obroncima oko brane su postali normalna stvar, a i mnogim vodenim životinjama prijeti izumiranje.

Nakon početnog veličanja ovog projekta kao novog Kineskog zida, nitko od vodećih ljudi u Kini ne želi preuzeti krivlju za ekološke posljedice projekta. Čak se i predsjednik Hu Jintao distancirao time što nije došao na ceremonije završetka gradnje 2006 i time pokazao da ne želi da ga se asocira s projektnom tri klanca. Pisac i borac za zaštitu okoliša Dai Qing je najistaknutija osoba koja konstantno upozorava na postojeće probleme i izgleda da konačno neka od tih upozorenja dolaze do pravih ljudi. Jedan je službenik čak rekao da je obala stvorenog jezera kolapsirala na 91 mjestu s ukupno urušenih 36 kilometara. Klizanja tla su najveći problem jer su već kreirala valove visoke i do 50 metara, a bilo je i ljudskih žrtava 2007 godine kada se srušilo brdo uz obalu koje je potegnulo 13 poljoprivrednika u smrt i potopilo 11 ribara. Kineska vlada još uvijek ne želi javno priznati te probleme. Uz sve to postoji i potencijalna opasnost ispuštanja metana u atmosferu, a to bi onda pogoršalo i problem globalnog zatopljenja.

Zaključak

Kina zaista ima ogroman hidroenergetski potencijal, osobito u jugoistočnim regijama s mnogo rijeka visoko iznad razine mora. Prirodno je da Kina žali iskoristiti taj potencijal izgradnjom novih hidroelektrana, uglavnom iz dva razloga: da zadovolji potrebu za energijom izvorom energije unutar svojih granica i da smanji upotrebu ekološki neprihvatljivog ugljena kao primarnog energenta u rastućoj kineskoj ekonomiji zbog sve većeg zagađenja zraka i globalnog zatopljenja. S tim ogromnim hidropotencijalom također dolazi i velika odgovornost i Kina mora uskladiti rješenja koja bi im dopustila široko korištenje hidropotencijala u korelaciji s zaštitom okoliša da bi se izbjegli problemi koji su nastali na projektu Tri klanca.

Opasnost od emisija metana, erozije i klizišta tla moraju biti uzeta u obzir kao upozorenje za sve buduće projekte iskorištavanja hidroenergije u Kini da se ne bi iste greške ponavljale više puta i prva stvar bi trebala biti zabrinutost oko mogućih posljedica na okoliš da se novim hidroelektranama ne bi stvorilo više problema nego koristi. Hidroenergija je jedini obnovljivi izvor energije koji se može koristiti u velikim razmjerima unutar Kine, ali samo pod nekim uvjetima ukoliko se želi i neke koristi od tog ogromnog hidropotencijala. Bilo bi vrlo riskantno graditi nove ogromne hidroelektrane prije nego se riješi problemi emisija metana, erozija i klizanja tla. Projekt Tri klanca trebao bi biti dobro upozorenje na moguće probleme.

Povezani članci:
Energija vode - Osnovno

 
Top ot the page!