Help!
Top wrapper

Glavni izbornik
Početna stranica
Energija uz video prikaz
Energija općenito
Uvod u izvore energije
Obnovljivi izvori energije
Neobnovljivi izvori energije
Energija i ekologija
Činjenice o energiji
Korisni linkovi
Izvori energije - RSS Feed
Dodatno
Nafta - Neka pitanja
Geo. en. - Upotreba i principi
Prednosti biomase
Kako radi nukl. elektrana?
Zanimljivi linkovi
US Department of Energy
Dodatni linkovi
Ekološki problemi
O dijamantima
Crude Oil Price
 
 

Globalno zatamnjenje (Global dimming)

Sunday, 09 December 2007
Globalno zatamnjenje uzrokovano zračnim prometom.
Globalno zatamnjenje uzrokovano zračnim prometom.

Članak o globalnom zatopljenju nikako ne bi bio potpun a da se ne spomene globalno zatamnjenje. Globalno zatamnjenje je postepeno smanjenje količine sunčevog zračenja koje dolazi do površine zemlje, a nastaje zbog povećane količine sitnih čestica koje su u atmosferu dospjele ljudskim djelovanjem (izgaranjem raznih goriva). Nezavisna istraživanja u Izraelu i Nizozemskoj pokazala su da se količina zračenja koje dopire do tla u prosjeku smanjivala 2-3% po dekadi, a u pojedinim područjima čak i puno više. Znanstvenici na početku proučavanja fenomena globalnog zatamnjenja nisu nikako mogli pronaći uzrok koji tako drastično smanjuje količinu sunčevog zračenja koji dopire do tla. Naime, količina čestica koje su ušle u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva nikako nije bila dovoljna za tako drastične posljedice. Daljnjim proučavanjem su utvrdili da same čestice ne blokiraju sunčevo zračenje u dovoljnoj mjeri da bi izazvale globalno zatamnjenje, ali da interakcija tih čestica s oblacima i parom u atmosferi dovodi do zrcaljenja sunčevog zračenja natrag u svemir i to odbijanje sunčevog zračenja glavni je uzrok globalnog zatamnjenja. Da bi se shvatilo zašto te dodatne čestice povećavaju refleksivnost oblaka prvo se mora znati kako nastaje kiša. Pojednostavljeno, u normalnim uvjetima oblaci su sastavljeni od vodene pare i oku nevidljivih sitnih čestica koje nazivamo aerosolima. Kad uvjeti postanu prikladni sitne kapljice vode počinju se skupljati na tim česticama i kad postanu dovoljno velike počinju padati prema tlu. Problem koji uzrokuje globalno zatamnjenje je zapravo povećana količina aerosola u atmosferi jer sitne kapljice vode onda imaju puno više čestica na koje se mogu sakupljati i time nastaje puno više sitnih kapljica u oblaku nego što bi ih bilo u normalnim uvjetima. Te kapljice vode sad puno efikasnije odbijaju sunčevo zračenje natrag u svemir zbog toga jer je ista količina vode sada rasprostranjena u više kapljica.

Zapadni svijet na vrijeme je donio mnogo zakona i regulativa kojima se ograničava ispuštanje čestica prilikom sagorijevanja goriva i time se efekt globalnog zatamnjenja u Europi i Americi počeo smanjivati, tj. oko 1990 godine počela se povećavati količina sunčevog zračenja koje uspije doći do tla. Na globalno zatamnjenje trenutno najviše utječu države u razvoju poput Kine i Indije jer se tamo odvija isti proces kao što se je sedamdesetih i osamdesetih godina odvijao u Europi i Americi, tj. industrijalizacija bez ozbiljnijih namjera da se zaštiti okoliš. Globalno zatamnjenje u tijeku najvećeg zagađenja 70-tih i 80-tih u Europi i Sjevernoj Americi nije ostavilo ozbiljnijeg traga, ali je to zagađenje znatno pogodilo baš najsiromašnije – Afriku. Zbog smanjene evaporacije oceana zona monsunskih kiša koja se inače sezonski seli od juga prema sjeveru i natrag 70-tih i 80-tih godina ponekad jednostavno nije došla dovoljno sjeverno i time je nastala strašna glad u sub-saharskoj Africi. U tom dijelu svijeta inače kiša pada samo jednom godišnje i to u doba monsuna, pa je izostanak tih monsunskih kiša uništio ljetinu, a ni stoka nije preživjela. Kad su zapadne države zbog novih regulativa smanjile ispuštanje čestica u atmosferu monsunske kiše su se vratile u normalno stanje koje je vladalo i prije te krize. Ovaj primjer je ujedno i pokazatelj koliko brzo se sve može popraviti uloži li se dovoljno u rješavanje problema (iako zapadne zemlje u onom trenutku zapravo nisu rješavale problem Afrike, nego problem kiselih kiša i čistoće zraka u Europi i Americi).

Globalno zatamnjenje i globalno zatopljenje

Globalno zatamnjenje i globalno zatopljenje
Potpuna zabrana civilnog zračnog prometa nakon 11.09.2001 pokazala je povezanost između globalnog zatopljenja i globalnog zatamnjenja.

Kakve veze ima globalno zatamnjenje s globalnim zatopljenjem? Odgovor na ovo pitanje zapravo je pronađen slučajno i to u danima nakon rušenja WTC-a u SAD-u. Tamo je nakon događaja 11.09.2001 bio zaustavljen sav civilni zrakoplovni promet, a i industrija nije radila punim tempom. Tih par dana smanjenog zagađivanja atmosfere dogodio se zanimljiv fenomen – nebo je postalo čišće, a temperaturna razlika između najtoplijeg dijela dana i najhladnijeg dijela dana porasla je za jedan stupanj Celzija u smislu da su noći bile hladnije, a dani topliji. Dodatnim proučavanjem došlo se do zaključka da globalno zatamnjenje zapravo smanjuje utjecaj globalnog zatopljenja i da su globalno zatamnjenje i globalno zatopljenje dvije suprotstavljene pojave i da je za sad utjecaj globalnog zatopljenja veći jer se globalna prosječna temperatura na Zemlji usprkos svemu povećava. Na temelju toga bi se laički moglo zaključiti da ukoliko povećamo emisije sitnih čestica u atmosferu možemo riješiti problem globalnog zatopljenja a da uopće ne smanjujemo emisije stakleničkih plinova i to je zapravo istina, ali to nije moguće napraviti zbog kiselih kiša i zdravstvenih problema koji se javljaju kao posljedica povećane koncentracije čestica u zraku. S druge strane takav potez razvijenih zemalja zapravo ne bi bio niti moralan jer bi se opet poremetile monsunske kiše i zavladala bi glad u sub-saharskoj Africi.

Ukoliko uzmemo u obzir da će zemlje koje su trenutno u razvoju za nekih 20-tak godina usvojiti iste standarde za očuvanje kvalitete zraka kakvi trenutno postoje u zapadnom razvijenom svijetu onda će posljedica svega toga biti idealni uvjeti za ubrzanje globalnog zatopljenja. Problem je u tome što zapadne zemlje nisu ograničile emisije stakleničkih plinova, nego su ograničile emisije sitnih čestica u atmosferu i time zapravo nisu smanjile efekt globalnog zatopljenja nego su smanjile efekt globalnog zatamnjenja. Ukoliko isti primjer slijede i države koje su trenutno u razvoju onda će se efekt zatamnjenja početi globalno vraćati na razine prije industrijalizacije, ali efekt globalnog zatopljenja nastaviti će se povećavati zbog ispuštanja stakleničkih plinova. Drugim riječima izgubiti će se trenutni efekt kojim se globalnim zatamnjenjem smanjuje utjecaj globalnog zatopljenja.

 
Top ot the page!