Help!
Top wrapper

Glavni izbornik
Početna stranica
Energija uz video prikaz
Energija općenito
Uvod u izvore energije
Obnovljivi izvori energije
Neobnovljivi izvori energije
Energija i ekologija
Činjenice o energiji
Korisni linkovi
Izvori energije - RSS Feed
Dodatno
Nafta - Neka pitanja
Geo. en. - Upotreba i principi
Prednosti biomase
Kako radi nukl. elektrana?
Zanimljivi linkovi
US Department of Energy
Crude Oil Price
 
 

Činjenice o nuklearnoj energiji

Sunday, 09 December 2007

Činjenice o nuklearnoj energiji. Nuklearna energija je neobnovljivi izvor energije. Pročitajte neke interesantne činjenice o nuklearnoj energiji.

  • Nuklearna energija je energija koja se oslobađa ili raspadom jedne atomske jezgre na dva atoma ili spajanjem dvije atomske jezgre u jedan novi atom.
     
  • Trenutno nuklearna energija dolazi iz konverzije mase u energiju koja se događa prilikom cijepanja atoma. To se događa prema slavnoj jednadžbi Alberta Einsteina E = mc2. Jednadžba veli: E [energija] jednaka je m [masa] puta c2 [c je oznaka za brzinu svjetla]. To znači da je oslobođena energija jednaka razlici masa pomnoženoj s kvadratom brzine svjetla.
     
  • Nuklearna energija proizvodi se kontroliranom lančanom reakcijom i stvara toplinu - ta toplina se koristi za grijanje vode, proizvodnju pare i konačno za pogon parne turbine.
  • Nuklearna energija može se proizvoditi fisijom (cijepanjem) atoma urana, plutonija ili torija ili fuzijom (spajanjem) atoma vodika u helij. Trenutno se gotovo isključivo koristi uran. Osnovna energetska činjenica je da se fisijom atoma urana proizvede deset milijuna puta više energije nego što se proizvede sagorijevanjem atoma ugljika iz ugljena.
     
  • Nuklearne elektrane trebaju znatno manje goriva nego elektrane koje koriste fosilna goriva. Na primjer, jedna tona urana daje energije koja je ekvivalentna energiji koja se dobije iz nekoliko milijuna tona ugljena ili nekoliko milijuna barela nafte.
     
  • U Francuskoj je nuklearna energija najraširenija i iz nuklearnih elektrana dolazi oko 80 posto električne energije koju proizvodi ta država. Postoji pokret otpora koji se zove Sortir du Nucléaire (izlaz iz nuklearnog), ali za sad nema nekog većeg utjecaja.
     
  • Nuklearnu energiju slučajno je otkrio francuski fizičar Henri Becquerel 1896 godine. Otkrio je da su fotografske ploče zacrnile kad su bile spremljene u mraku u blizini urana, slično kao i kod X-zraka koje su onda bile tek nedavno otkrivene.
     
  • Prema stanju 2004 godine, nuklearna energija ima udio od 6.5% u svjetskoj proizvodnji energije i 15.7% u svjetskoj proizvodnji električne energije. Od tih 15.7% SAD, Francuska i Japan zajedno proizvode 57% električne energije iz nuklearne energije.
     
  • U SAD-u se u nuklearnim elektranama proizvodi oko 19% ukupno generirane električne energije. To je otprilike jednako ukupnoj potrošnji električne energije u tri najnaseljenije savezne države: Kaliforniji, Teksasu i New Yorku.
     
  • Trenutno postoje 104 komercijalna nuklearna reaktora koja su u potpunosti odobrena od strane Nuklearne regulativne komisije (Nuclear Regulatory Commission - NRC) u Sjedinjenim Američkim Državama. Od tih 104 reaktora 69 ih je kategorizirano kao tlakovodni reaktori (Pressurized water reactors - PWR) i imaju oko 65.100 megavata snage, a ostalih 35 reaktora kategorizirano je kao kipući reaktori (Boiling water reactors - BWR) i imaju oko 32.300 megavata snage.

Nuklearna elektrana - Parni tornjevi
Nuklearna elektrana - Parni tornjevi su objekti koje ljudi uobičajeno
asociraju s nuklearnim elektranama.

Dodatne činjenice o nuklearnoj energiji:

  • 27. lipnja 1954 sovjetska nuklearna elektrana Obninsk postala je prva nuklearna elektrana koja je generirala električnu energiju i pritom bila spojena na električnu mrežu. Proizvedena snaga bila je oko 5 megavata.
     
  • Rusija je započela gradnju plutajuće nuklearne elektrane. Brod će koštati oko 100 milijuna funti (oko 205 milijuna dolara), biti će završen 2010 godine i zvat će se Lomonosov. To će biti prva od sedam plutajućih nuklearnih elektrana i prema Moskvi to će biti vitalni izvor energije za udaljene ruske regije.
     
  • Međunarodna ljestvica nuklearnih događaja (International Nuclear Event Scale - INES) koristi se za ocjenu ozbiljnosti nuklearnih incidenata. Razvijena je od strane Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (International Atomic Energy Agency - IAEA), a događaji se mjere ljestvicom od jedan do sedam. Sedam je najgore.
     
  • Nuklearna katastrofa u Černobilu koja se dogodila 1986 godine najveća je nesreća u nuklearnoj povijesti i to je jedini događaj koji je na INES ljestvici ocijenjen sa sedam. Černobil se tada nalazio u Sovjetskom savezu, a danas je to Ukrajina.
     
  • Nuklearna energija oslobađa se u tri eksotermična procesa:
    • Radioaktivni raspad, gdje se proton ili neutron u radioaktivnoj jezgri spontano raspadne i emitira česticu.
    • Fuzija, dvije atomske jezgre spoje se zajedno i tvore teži atom.
    • Fisija, cijepanje jednog teškog atoma na dva lakša atoma.

     
  • Sunce koristi nuklearnu fuziju atoma vodika u atome helija. To daje toplinu, svjetlost i ostale radijacije koje izlaze iz Sunca.
     
  • Nuklearna energija trenutno se sve više spominje kao prihvatljivi izvor energije jer ne proizvodi nikakve stakleničke plinove i time ne zagrijava planet kao ostali neobnovljivi izvori energije.
     
  • Građenje povjerenja i povećavanje pouzdanosti iskorištavanja nuklearne energije vitalni su elementi za pridobivanje potpore u demokratskim društvima.
     
  • Nuklearna energija je sada vrlo siguran izvor energije zbog toga jer su mjere sigurnosti dovedene na maksimum i gotovo je nemoguće da se dogodi katastrofa slična Černobilskoj.
     
  • Ako se usporedi s ostalim ne-ugljičnim i ugljik-neutralnim energetskim opcijama, nuklearne elektrane zahtijevaju mnogo manje površine za rad. Za 1000 MW elektranu zahtjevi što se tiće površine su sljedeći: nuklearna elektrana 1-4 km2; fotovoltažni park 20-50 km2; farma vjetrenjača 50-150 km2; biomasa 4.000-6.000 km2.

  • Nuklearne elektrane su jedina energetska industrija koja u potpunosti kontrolira nastali otpad i to se uračunava u cijenu proizvodnje.
     
  • Nuklearna energija bi do sad bila dominantni izvor energije da nije bilo Černobilske katastrofe i incidenta na Otoku tri milje. Incident na Otoku tri milje nije imao neki veći utjecaj na okoliš, ali je imao jako veliki utjecaj na javnu percepciju o sigurnosti nuklearnih elektrana.
     
  • Nuklearna energija može biti vrlo razorna. Do danas su nuklearne bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki jedini napadi nuklearnim oružjem u povijesti ratovanja. Nuklearne bombe su 1945 godine u Hirošimi ubile 140.000 ljudi, a 80.000 ljudi poginulo je u Nagasakiju. Otprilike pola od toga umrlo je istog dana kad su pale bombe.

Cijeli članak o nuklearnoj energiji možete pročitati ovdje.

 
Top ot the page!