Prema podacima Svjetskog energetskog vijeća (WEC, World Energy Council) mnoge od najboljih lokacija na svijetu za iskorištavanje energije valova nalaze se južnoj obali Australije. Znanstvenici su kreirali kartu potencijala energije valova za južnu obalu Australije od Geraldtona u Zapadnoj Australiji do Kraljevog otoka u Tasmaniji i označili najbolja mjesta za proizvodnju električne energije iz energije valova. Prema znanstvenicima u južnoj Australiji može se od energije valova proizvesti pet puta više električne energije od trenutne potrošnje cijele Australije.

Doktor Mark Hemer sa Centra za Australska vremenska i klimatska istraživanja (Centre for Australian Weather and Climate Researches) veli: „Ako pogledamo održive izvore energije duž južne obale – a gledamo između Geraldtona u Zapadnoj Australiji i južnih dijelova Tasmanije – onda vidimo održivi izvor energije u obliku energije valova koji je pet puta veći od trenutne potrošnje električne energije u Australiji“.

Ukupni kapaciteti za proizvodnju geotermalne energije u svijetu 2010 godine su 10.715 MW, što je 20% rast u odnosu na 2005 godinu kad je bilo instalirano ukupno 8.933 MW u 24 države (odnosi se na proizvodnju električne energije). Broj država koje su pokazale interes za geotermalnu energiju u zadnjih se nekoliko godina povećao još više – 2007 godine 46 država ozbiljno je razmatralo ovaj izvor energije, a 2010 broj država povećao se na 70 što predstavlja rast od 52%. Bez obzira na ovaj veliki rast broj država koje ne iskorištavaju svoj veliki geotermalni potencijal još je uvijek velik. Od 39 država koje su 1999 identificirane kao države koje mogu 100% svojih potreba za električnom energijom zadovoljiti koristeći geotermalnu energiju ozbiljno korištenje tog izvora energije pokrenuto je u samo devet država. Za usporedbu instaliranih geotermalnih kapaciteta može se uzeti primjer nuklearne elektrane: prosječna nuklearna elektrana ima kapacitet od 846 MW, pa je prema tome trenutno instalirani geotermalni kapacitet u svijetu ekvivalentan snazi više od 12 prosječnih nuklearnih elektrana.

Američki predsjednik Barack Obama najavio je preko osam milijardi dolara saveznih jamstava za kredit kojim bi se nakon 30 godina bez novih projekata započela gradnja novih američkih nuklearnih elektrana. Nova nuklearna ekspanzija započet će gradnjom dva nova Westinghouse AP1000 reaktora, svaki snage 1100MW. Novi nuklearni reaktori biti će izgrađeni kao jedinica 3 i jedinica 4 postojećeg nuklearnog postrojenja Vogtle, Burke County, Georgia. Izgradnju dodatnih reaktora koja će ukupno koštati oko 14 milijardi dolara raditi će američka energetska kompanija „Southern Company“. Prema izjavama iz kompanije gradnja bi trebala završiti do 2016 godine i trebala bi osigurati oko 2200MW snage s niskim emisijama ugljičnog dioksida.

Jednom kad prorade oba reaktora trebali bi proizvoditi dovoljno energije za pokrivanje potreba oko 550.000 kućanstava. Predsjednik Obama rekao je da će elektrana na siguran i čisti način proizvoditi energije dovoljno da zamijeni 30 milijuna barela nafte, a to je ekvivalentno micanju oko 3,5 milijuna vozila s cesta. Obama je također rekao da će ovaj projekt stvoriti tisuće novih građevinskih radnih mjesta na osam godina i nakon toga stotine dobro plaćenih stalnih radnih mjesta kad postrojenje postane operativno. Prema podacima iz tvrtke „Southern Company“ za potrebe izgradnje elektrane biti će otvoreno oko 3.000 radnih mjesta, a nakon toga zaposlit će se oko 850 ljudi na stalnim poslovima u nuklearnoj elektrani.

Sve veća potražnja za energijom i potreba za ekološki prihvatljivijim gorivima koja bi zamijenila za okoliš vrlo štetna fosilna goriva glavni su pokretači raznih istraživanja alternativnih goriva. Jedna od najpopularnijih alternativnih goriva na tržištu u zadnje vrijeme su biogoriva koja u zadnje vrijeme bilježe znatan rast popularnosti. Osnovna definicija biogoriva veli da je to gorivo koje je nastalo obradom raznih biljaka ili algi. Postoje dvije osnovne prednosti biogoriva nad fosilnim gorivima: količina biogoriva koja se može proizvesti nije ograničena za razliku od fosilnih goriva koje ćemo prije ili kasnije potrošiti i činjenica da je ukupni ugljični otisak biogoriva gotovo jednak nuli zbog zatvorenog ugljičnog kruga. Zatvoreni ugljični ciklus znači da biljke koje se koriste za proizvodnju biogoriva iz atmosfere uzimaju ugljični dioksid i vraćaju kisik u postupku fotosinteze, a kasnijim izgaranjem biogoriva iz atmosfere se uzima kisik i ispušta se ugljični dioksid. Ovime se ne povećava ukupna količina ugljičnog dioksida u atmosferi, za razliku od otvorenog ugljičnog ciklusa fosilnih goriva u kojemu se ugljični dioksid samo ispušta u atmosferu, nikad se ne uzima iz atmosfere. Na temelju ovih prednosti mnogi znanstvenici smatraju da su biogoriva trenutno jedini kandidat za zamjenu fosilnih goriva.

Indija priprema pokretanje velikog solarnog projekta „Solar Mission“ unutar nacionalnog akcijskog plana za klimatske promjene (National Action Plan on Climate Change). Ovim planom predviđa se novih 1000 MW svake godine do 2013 godine. Vodeći energetski stručnjaci vjeruju da bi uspjeh ove solarne inicijative mogao rezultirati s 20.000 MW do 2020 godine. Ovo je vrlo ambiciozni cilj za Indiju koja je 2008 u mrežu dodala samo 25 MW solarnih kapaciteta prema GTM istraživanjima. Od 2001 do 2008 Indija je podigla 143 MW sistema za iskorištavanje solarne energije.

U prvoj fazi koja bi se trebala odvijati od 2010 do 2013 Indija planira dodati i 200 MW off-grid solarne snage te prekriti oko sedam milijuna četvornih metara solarnim kolektorima. Na kraju finalne faze 2022 godine vlada se nada da će u Indiji biti instalirano 20.000 MW on-grid solarnih kapaciteta i 2.000 MW off-grid. Do onda također planiraju pokriti 20 milijuna četvornih metara solarnim ćelijama.

U 2008, kumulativno instalirani kapaciteti energije vjetra su se u svijetu povećali za skoro 29% što je najveći postotak od svih obnovljivih energetskih sektora. Na kraju 2008 godine tri četvrtine od gotovo 121 GW svjetskih kapaciteta za generiranje energije vjetra je bilo prisutno u članicama IEA (Wind member countries). Podaci koji se odnose na IEA, govore kako je 17,000 MW dodano u 2008 godini za totalni iznos od 92 GW ukupnog kapaciteta. Proizvodnja električne energije iz vjetra se također drastično povećala za više od 25% jer je IEA jako puno investirala u razvoj novih projekata vezanih za energiju vjetra. Zemlje članice koje se nalaze u Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Pacifiku dijele rezultate istraživanja kako bi još više razvile energiju vjetra i što lakše ju uklopile u svoj energetski sektor. Iako brojke oko proizvodnje energije iz vjetra djeluju velike valja istaknuti kako je energija vjetra sudjelovala sa samo 2% u zadovoljavanju totalne potražnje u zemljama članicama, no to je svejedno napredak u odnosu na 1,6% iz 2007.

Energija vjetra je jedan od najvažnijih obnovljivih izvora energije u Europi, a prema podacima Europskog udruženja za energiju vjetra (European Wind Energy Association - EWEA) energija vjetra bi trebala pokriti 17% europskih potreba za električnom energijom do 2030. No da bi se uspjelo ostvariti taj cilj potrebno je znatno poboljšanje pripadajuće tehnologije jer u Europi velike pučinske farme vjetrenjača (offshore wind farms) trenutno sudjeluju samo sa 0,3% u zadovoljavanju europskih potreba za električnom energijom. Ovaj energetski sektor treba prevladati razne izazove poput razvoja pučinske mreže vjetrenjača, bolju političku potporu te uključenost u kratkoročne energetske planove zemalja članica.

EWEA također tvrdi da ukoliko postojeći i planirani europski offshore projekti budu implementirani prema planu, to će pokrivati do 10% europskih potreba za električnom energijom. Ovo ne bi bilo dobro samo sa energetskog, već i sa ekološkog gledišta jer više od 200 milijuna tona emisija ugljičnog dioksida bilo bi izbjegnuto svake godine uz takav postotak energije vjetra u totalnoj potražnji energije u EU.