Američka savezna država Arizona jedna je od rijetkih saveznih država u SAD-u koja velikim koracima ide prema optimalnijem iskorištavanju obnovljivih izvora energije, a sve u vidu borbe s globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama. Budući da je Arizona odlično smještena za iskorištavanje energije Sunca, solarna energija je visoko na listi obnovljivih izvora energije koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije. Korištenje solarne energije je u konstantnom porastu u toj sunčanoj saveznoj državi i zbog toga je Arizona jedna od rijetkih dobrih primjera korištenja sektora obnovljivih izvora energije za zadovoljavanje rastućih energetskih potreba. Najjednostavnije rečeno, solarna energija je pretvaranje sunčevog zračenja u iskoristivi oblik energije – većinom u toplu vodu i električnu energiju. Solarna energija se dosta koristi na udaljenim lokacijama do kojih je teško dovesti neki drugi oblik energije, ali u zadnje vrijeme se sve više koristi i u urbanim područjima.

Arizona se još uvijek dominantno oslanja na ugljen i naftu za zadovoljavanje primarnih potreba za energijom, ali se naravno trudi smanjiti tu energetsku ovisnost. Jedan od projekata koji bi trebao postaviti nove standarde u planiranju energetske budućnosti Arizone svakako je projekt izgradnje solarne elektrane nazvan „Solana“ koji bi trebao biti završen 2011 godine. Ova ogromna solarna elektrana trebala bi se rasprostirati na 1.900 jutara i trebala bi biti dovoljna za pokrivanje energetskih potreba 70.000 domaćinstava. Elektrana je simbolično nazvana „Solana“, što na španjolskom znači „sunčano mjesto“. Snaga elektrane trebala bi biti oko 280 MW. Dodatno je dobra vijest da elektrana neće samo opskrbljivati energijom 70.000 domaćinstava, već se biti otvoreno i 1.500 novih radnih mjesta, a to je sjajna vijest u doba ove recesije.

Dok su ljudi diljem svijeta vrlo zadovoljni konstantno padajućim cijenama goriva – barel nafte je pao za više od pola u odnosu na ljeto – obnovljivi izvori energije mogli bi zbog toga opet pasti u drugi plan. Uz trenutne ili niže cijene goriva većina obnovljivih izvora energije nije ekonomski isplativa. Dok su cijene goriva divljale mnogo je ljudi počelo tražiti alternative za pokrivanje energetskih potreba u vidu biogoriva, električnih automobila ili plinskih pogona. Kod proizvodnje električne energije postali su važni i obnovljivi izvori poput energije vjetra i geotermalne energije. Sad kad su cijene goriva ponovno koliko-toliko normalne interes za obnovljivim ili alternativnim izvorima energije polako jenjava, a to bi moglo prouzročiti velike probleme u sektoru obnovljivih izvora energije.

Ali unatoč padajućim cijenama goriva obnovljivi izvori energije imaju još uvijek jednu veliku prednost – rastući problem globalnog zatopljenja, ili da budemo precizniji – rastuća svijest o problemima koje bi moglo donijeti globalno zatopljenje. Prema većini istraživanja, nafta i ostala fosilna goriva najodgovornija su za fenomen globalnog zatopljenja i ako države diljem svijeta nastave upotrebljavati ove vrste goriva problem globalnog zatopljenja će se još više povećavati. Rješenje ovog problema su naravno obnovljivi izvori energije, ali trenutne niske cijene goriva i globalna ekonomska kriza smanjuju investicije u sektor obnovljivih izvora energije.

Prema projektu REFUEL Europa ima veliki potencijal za eksploataciju biogoriva. Projekt REFUEL je projekt ovlašten od strane programa Europske unije "Intelligent Energy Europe" u cilju proučavanja potencijala biogoriva u Europi. REFUEL projekt je koordiniran od strane nizozemskog centara za energetska istraživanja (Energy research Centre of the Netherlands) i implementiran od strane konzorcija sedam europskih instituta iz različitih područja djelatnosti. Zaključak projekta je da se Europski ciljevi za biogoriva mogu dostići konvencionalnim ulaznim materijalima i trenutnom tehnologijom bez velikih promjena u korištenju poljoprivrednih površina i bez ekoloških posljedica.

Mnogo ljudi zabrinuto je da će veća proizvodnja biogoriva nužno značiti i dizanje cijena hrane jer je proizvodnja biogoriva zapravo pretvaranje hrane u gorivo, ali prema rezultatima REFUEL projekta trenutni ciljevi za biogoriva mogu se ostvariti bez ikakvog negativnog utjecaja na cijene i dostupnost hrane. Rezultati projekta pokazuju da neće biti niti negativnih posljedica sa ekološke strane, tj. neće biti potrebna prenamjena šuma, livada i prirodnih rezervata u poljoprivredna zemljišta, većinom zbog toga jer postoje nove prilike poboljšanja uroda na postojećim poljoprivrednim zemljištima u najnovijim članicama Europske unije, što bi s druge strane oslobodilo jedan dio tih površina za proizvodnju biogoriva.

Solarne ćelije se često spominju u kontekstu obnovljivih izvora energije koji bi se mogli koristiti na globalnoj razini kao alternativa trenutno dominantnim fosilnim gorivima koji su uglavnom odgovorni za efekt globalnog zatopljenja. Usprkos tome, mnogo ekologa i neki znanstvenici su zabrinuti zbog mogućeg negativnog utjecaja solarnih ćelija (fotonaponskih tehnologija) na okoliš. To je zbog toga jer proces proizvodnje fotonaponskih ćelija zahtjeva otrovne metale poput žive, olova i kadmija, a uz to proces proizvodnje rezultira i ugljičnim dioksidom koji je staklenički plin uglavnom odgovoran za efekt globalnog zatopljenja.

Najnovija proučavanja izdana pod naslovom "Emisije iz fotonaponskog životnog ciklusa" ("Emissions from Photovoltaic Life Cycles") provedena od strane profesora Vasilis M. Fthenakisa i njegovih kolega trebala bi stvarno pomoći u pojednostavljenju tih zabrinutosti oko štetnog utjecaja procesa proizvodnje fotonaponskih ćelija na okoliš. Prema toj studiji postupak proizvodnje i životni ciklus fotonaponskih ćelija proizvode mnogo manje zagađenja zraka od tradicionalnih tehnologija s fosilnim gorivima.

Istraživači instituta "Georgia Institute of Technology" su razvili strategiju za zarobljavanje, spremanje i na kraju reciklažu ugljika koji ispuštaju vozila, a sve u cilju sprječavanja tog zagađivača da nađe svoj put iz ispušnog sustava vozila u atmosferu. Znanstvenici tog instituta očekuju auto bez štetnih emisija i transportni sistem u potpunosti bez fosilnih goriva. Mnogo ljudi misli da su velike elektrane glavni izvor emisija štetnog ugljičnog dioksida, ali to nije točno jer su mali zagađivači poput automobila i transportnih vozila odgovorni za gotovo dvije trećine ukupnih emisija ugljičnog dioksida.

Tim na institutu „Georgia Institute of Technology“ planira kreirati održiv transportni sustav koji će koristiti tekuće gorivo i zarobiti emisije ugljika u vozilu za kasniju daljnju obradu na benzinskoj postaji. Ugljik bi se onda vratio natrag u pogon za proizvodnju goriva i tamo bi bio procesiran. Njihova trenutna istraživanja baziraju se na razvoju uređaja za izdvajanje ugljika i spremanje tog izdvojenog ugljika unutar vozila u obliku tekućine. Profesor Andrei Fedorov o projektu veli da "mi smo željeli kreirati praktičnu i održivu energetsku strategiju za automobile koja bi riješila nekoliko ozbiljnih ograničenja, uključujući ograničenu opskrbu fosilnim gorivima, visoku cijenu i zagađivanje ugljičnim dioksidom, a sve to upotrebljavajući obnovljive izvore energije na način koji ne šteti okolišu".

Izuzetno snažan rast kineske ekonomije pretvorio je tu državu u industrijskog diva, ali taj ekonomski rast donio je i neke negativne popratne efekte u vidu velike ovisnosti Kine o uvozu skupe nafte i velike ekološke štete koju je prouzročilo rašireno upotrebljavanje fosilnih goriva. Ovi razlozi su uz povremene manjkove energije prisilili Kinesku vladu da se počne okretati prema sektoru obnovljivih izvora energije u godinama koje dolaze. Tako je odlučeno da se za nastavak trenutnog ekonomskog rasta mora se povećati udio obnovljivih izvora energije u kineskoj ekonomiji.

Kina si je zbog toga postavila cilj da razvije 120.000 MW obnovljivih izvora energije do 2020 i ukoliko se taj plan pokaže uspješnim to će značiti da će Kina 12% od ukupno instaliranih energetskih kapaciteta imati u obnovljivim izvorima energije. Planirano povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora zahtjevat će investicije od oko 800 milijardi yuana (oko 100 milijardi dolara) do 2020. To je velika investicija i trebala bi imati vrlo pozitivne efekte u vidu smanjenja uvoza skupih goriva i smanjenja količine ekološki neprihvatljivog ugljena koji je u Kini još uvijek dominantno gorivo.