Sve veća potražnja za energijom i potreba za ekološki prihvatljivijim gorivima koja bi zamijenila za okoliš vrlo štetna fosilna goriva glavni su pokretači raznih istraživanja alternativnih goriva. Jedna od najpopularnijih alternativnih goriva na tržištu u zadnje vrijeme su biogoriva koja u zadnje vrijeme bilježe znatan rast popularnosti. Osnovna definicija biogoriva veli da je to gorivo koje je nastalo obradom raznih biljaka ili algi. Postoje dvije osnovne prednosti biogoriva nad fosilnim gorivima: količina biogoriva koja se može proizvesti nije ograničena za razliku od fosilnih goriva koje ćemo prije ili kasnije potrošiti i činjenica da je ukupni ugljični otisak biogoriva gotovo jednak nuli zbog zatvorenog ugljičnog kruga. Zatvoreni ugljični ciklus znači da biljke koje se koriste za proizvodnju biogoriva iz atmosfere uzimaju ugljični dioksid i vraćaju kisik u postupku fotosinteze, a kasnijim izgaranjem biogoriva iz atmosfere se uzima kisik i ispušta se ugljični dioksid. Ovime se ne povećava ukupna količina ugljičnog dioksida u atmosferi, za razliku od otvorenog ugljičnog ciklusa fosilnih goriva u kojemu se ugljični dioksid samo ispušta u atmosferu, nikad se ne uzima iz atmosfere. Na temelju ovih prednosti mnogi znanstvenici smatraju da su biogoriva trenutno jedini kandidat za zamjenu fosilnih goriva.

Indija priprema pokretanje velikog solarnog projekta „Solar Mission“ unutar nacionalnog akcijskog plana za klimatske promjene (National Action Plan on Climate Change). Ovim planom predviđa se novih 1000 MW svake godine do 2013 godine. Vodeći energetski stručnjaci vjeruju da bi uspjeh ove solarne inicijative mogao rezultirati s 20.000 MW do 2020 godine. Ovo je vrlo ambiciozni cilj za Indiju koja je 2008 u mrežu dodala samo 25 MW solarnih kapaciteta prema GTM istraživanjima. Od 2001 do 2008 Indija je podigla 143 MW sistema za iskorištavanje solarne energije.

U prvoj fazi koja bi se trebala odvijati od 2010 do 2013 Indija planira dodati i 200 MW off-grid solarne snage te prekriti oko sedam milijuna četvornih metara solarnim kolektorima. Na kraju finalne faze 2022 godine vlada se nada da će u Indiji biti instalirano 20.000 MW on-grid solarnih kapaciteta i 2.000 MW off-grid. Do onda također planiraju pokriti 20 milijuna četvornih metara solarnim ćelijama.

U 2008, kumulativno instalirani kapaciteti energije vjetra su se u svijetu povećali za skoro 29% što je najveći postotak od svih obnovljivih energetskih sektora. Na kraju 2008 godine tri četvrtine od gotovo 121 GW svjetskih kapaciteta za generiranje energije vjetra je bilo prisutno u članicama IEA (Wind member countries). Podaci koji se odnose na IEA, govore kako je 17,000 MW dodano u 2008 godini za totalni iznos od 92 GW ukupnog kapaciteta. Proizvodnja električne energije iz vjetra se također drastično povećala za više od 25% jer je IEA jako puno investirala u razvoj novih projekata vezanih za energiju vjetra. Zemlje članice koje se nalaze u Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Pacifiku dijele rezultate istraživanja kako bi još više razvile energiju vjetra i što lakše ju uklopile u svoj energetski sektor. Iako brojke oko proizvodnje energije iz vjetra djeluju velike valja istaknuti kako je energija vjetra sudjelovala sa samo 2% u zadovoljavanju totalne potražnje u zemljama članicama, no to je svejedno napredak u odnosu na 1,6% iz 2007.

Energija vjetra je jedan od najvažnijih obnovljivih izvora energije u Europi, a prema podacima Europskog udruženja za energiju vjetra (European Wind Energy Association - EWEA) energija vjetra bi trebala pokriti 17% europskih potreba za električnom energijom do 2030. No da bi se uspjelo ostvariti taj cilj potrebno je znatno poboljšanje pripadajuće tehnologije jer u Europi velike pučinske farme vjetrenjača (offshore wind farms) trenutno sudjeluju samo sa 0,3% u zadovoljavanju europskih potreba za električnom energijom. Ovaj energetski sektor treba prevladati razne izazove poput razvoja pučinske mreže vjetrenjača, bolju političku potporu te uključenost u kratkoročne energetske planove zemalja članica.

EWEA također tvrdi da ukoliko postojeći i planirani europski offshore projekti budu implementirani prema planu, to će pokrivati do 10% europskih potreba za električnom energijom. Ovo ne bi bilo dobro samo sa energetskog, već i sa ekološkog gledišta jer više od 200 milijuna tona emisija ugljičnog dioksida bilo bi izbjegnuto svake godine uz takav postotak energije vjetra u totalnoj potražnji energije u EU.

Američki predsjednik Barack Obama nazvao je činjenicu prolaska novog klimatskog zakona u kući zastupnika „izvanrednim prvim korakom“ nas putu ka suzbijanju klimatskih promjena i manjeg korištenja fosilnih goriva no također je izrazio i neke primjedbe na kontroverzni prijedlog zakona koji planira uvesti tarife na uvoz iz zemalja koje nemaju slične zakone. Obama predviđa da će globalno gledajući taj zakon potaknuti inovaciju te osigurati nove poslove, te da krajnji troškovi potrošača neće biti tako veliki kao što to kritika predviđa.

Prema tom novom zakonu elektrane, tvornice i ostali veliki zagađivači trebali bi ili zatražiti dozvolu za svoje emisije ili platiti za višak iznad dozvoljenih emisija u vidu sadnje novih šuma i ostalih sličnih ideja koja bi spriječila gomilanje ugljičnog dioksida u atmosferi. Ovaj zakon također uključuje stroge standarde o energetskoj učinkovitosti za energiju vjetra, solarnu energiju i ostale obnovljive izvore energije. Što se tiče dijela zakona koji predviđa penale za uvoz iz zemalja koje neće smanjiti svoje emisije u skladu sa smanjenjem od strane SAD-a Obama je rekao kako SAD treba biti vrlo oprezan oko slanja bilo kakvih protekcionističkih signala, osobito sada kada se još osjećaju posljedice globalne recesije.

Svjetsko stanovništvo konstantno raste, a Europa nije iznimka. Sve veći broj stanovnika znači i sve veću potražnju za energijom i Europa već razmišlja o načinima kako zadovoljiti buduću glad za energijom. Jedno od tih budućih energetskih rješenja mogla bi vrlo lako postati Afrika, odnosno preciznije područje Sahare u sjevernoj Africi.

Tako se nešto dalo naslutiti iz priopćenja Deserteca, organizacije fokusirane na razvoj obnovljivih izvora energije za Europu, Aziju i Bliski istok. Ova poznata kompanija vjeruje da su beskrajna pustinjska prostranstva Sahare u sjevernoj Africi savršena za iskorištavanje solarne energije i da sve što još treba jesu novac i dalji planovi za iskorištavanje tog potencijala. Desertec je već objavio planove da skupi financijska sredstva potrebna ne samo za istraživanje nego i za razvoj tehnologija. Prema njihovim procjenama takav bi projekt koštao oko 600 milijardi dolara. Usprkos tom velikom početnom kapitalu potrebnom za iskorištavanje Sahare mnogi vjeruju da bi takav projekt bio isplativ zbog ogromnog potencijala.

Britanska uprava za energiju i klimatske promjene (Department of Energy and Climate Change – DECC) izdala je najnoviji izvještaj u kojem se ističe da Velika Britanija nije dostigla postavljene ciljeve u području obnovljivih izvora energije. Puno se u Britaniji pričalo o nužnosti oživljavanja sektora obnovljivih energija, ali na kraju ovo nije rezultiralo ničim osim razočaranjima. Interna predviđanja pokazuju da će do 2020 godine Velika Britanija dobivati samo 5% ukupne potrebne energije iz obnovljivih izvora, daleko od cilja od 15% koje im je postavila Europska komisija.

Ovi podaci pokazuju da je vlada Velike Britanije još uvijek miljama daleko od pretvaranja države u respektabilnu silu na području obnovljive energije. Također je vidljivo da se moraju napraviti brze promjene u energetskoj politici jer je u posljednjoj dekadi nedostajalo vjerodostojne i sveobuhvatne energetske politike. Neke države s puno manjim sredstvima rade puno veće promjene u sektoru pa je zaista sramota što Velika Britanija ne uspijeva dostići zadane ciljeve.